Nalazimo li se pred erom elektri\u010dnih automobila? Mediji eufori\u010dno najavljuju da \u0107e do 2025. godine prometovati samo elektri\u010dna cestovna vozila. Me\u0111utim jesu li elektri\u010dni automobili toliko prijateljski za okoli\u0161?<\/p>\n\n\n\n
Motori s unutarnjim izgaranjem nude neusporedivo ve\u0107u autonomnost vozilima, ali pogonjena su neobnovljivim izvorima energije i u urbanim sredinama glavni su uzro\u010dnik one\u010di\u0161\u0107enja atmosfere. Europska industrija automobila zapo\u0161ljava 13 milijuna radnika i sudjeluje sa 6 posto u industrijskoj proizvodnji. Automobili proizvedeni u Europi prednja\u010de kvalitetom. Otvoreno je pitanje jesu li europski proizvo\u0111a\u010di, u donosu na azijske i ameri\u010dke, zaostali u razvoju elektri\u010dnog automobila? Europski proizvo\u0111a\u010di posljednjih dvadeset godina utopijski su inzistirali na motorima s unutarnjim izgaranjem, naro\u010dito benzinskog motora kod osobnih automobila. Nove tehni\u010dke mogu\u0107nosti su smanjile \u0161tetne emisije plinova benzinskog motora. U novom mileniju razvijene su baterije velikog kapaciteta, japanski i ameri\u010dki proizvo\u0111a\u010di elektri\u010dnih automobila ubrzano pove\u0107avaju proizvodnju. Novi modeli elektri\u010dnih automobila imaju sve ve\u0107i doseg (i vi\u0161e od 400 km) i sve kra\u0107e vrijeme punjenja. Mediji isti\u010du da su trenutno u RH tro\u0161kovi kori\u0161tenja elektri\u010dnih automobila vi\u0161estruko ni\u017ei, pi\u0161e portal Tehnoeko.com.hr.<\/p>\n\n\n\n
Elektri\u010dni automobil nije novost?<\/p>\n\n\n\n
Elektri\u010dni automobili su ve\u0107 po\u010detkom pro\u0161log stolje\u0107a obarali brzinske rekorde. Me\u0111utim, vrlo mala mogu\u0107nost skladi\u0161tenja elektri\u010dne energije onemogu\u0107ila je daljnji razvitak elektri\u010dnih cestovnih prometala. Nakon toga se razvoj automobila temeljio isklju\u010divo na motorima s unutarnjim izgaranjem (naro\u010dito na Otto i Diesel motoru, kori\u0161tenje Wankel motora nije se odr\u017ealo). Nakon drugog svjetskog rata automobil postaje simbol slobode kretanja ljudi. Tijekom sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a raste ekolo\u0161ka svijest. U isto vrijeme dogodila se prva naftna kriza te je aktualiziran elektri\u010dni pogon automobila. Mala dostavna i rekreacijska vozila oduvijek su imala i zadr\u017eala elektri\u010dni pogon. Me\u0111utim, ponovo se pokazalo da mali kapacitet baterije (akumulatora) prije\u010di razvitak elektri\u010dnog cestovnog vozila. S druge strane je ostvaren nezaustavljiv razvitak elektri\u010dnog pogona \u0161inskih vozila. Po\u010detkom novog milenija u razvijenim zemljama \u017eeljeznica je u potpunosti temeljena na elektri\u010dnom pogonu. Isto vrijedi za<\/p>\n\n\n\n
gradska \u0161inska vozila (tramvaj, podzemna \u017eeljeznica). Zanimljivo je da je trolejbus, koji tako\u0111er nije ovisan od mogu\u0107nosti baterije, u pro\u0161lom stolje\u0107u izba\u010den iz hrvatskih gradova (Rijeka, Split).<\/p>\n\n\n\n
Krajem pro\u0161log stolje\u0107a opet nezaustavljivo ja\u010da svijest o potrebi za\u0161tite okoli\u0161a i o smanjenju potro\u0161nje neobnovljivih izvora. U sve ve\u0107im naseljima emisije plinova iz automobila sna\u017eno one\u010di\u0161\u0107uju atmosferu. Zrak je u nekim metropolama ponekad toliko one\u010di\u0161\u0107en da dolazi i do povremenih ograni\u010davanja kretanja automobila. S druge strane, europska autoindustrija je uporno inzistirala na benzinskim i dizel motorima. Neko vrijeme se poticala proizvodnja dizel automobila, a posljednjih godina autoindustrija najavljuje prestanak proizvodnje osobnih automobila s dizelskim motorom. Azijski proizvo\u0111a\u010di po\u010dinju proizvodnju osobnih automobila s hibridnim pogonom (npr. HEV Toyota). Nastavno, azijski i ameri\u010dki proizvo\u0111a\u010di na tr\u017ei\u0161tu nude sve vi\u0161e razli\u010ditih modela elektri\u010dnih automobila (Plug Hybrid Electic Vehicle\/PHEV i osobito Feul Cell Electric Vehicle\/FCEV). Automobili s hibridnim pogonom upravo pokazuju da je kapacitet baterije sredi\u0161nji nedostatak elektri\u010dnih automobila. Visoka cijena proizvodnje ovakvih vozila je tako\u0111er nedostatak, a niska cijena goriva prednost. U urbanim sredinama elektri\u010dni pogon omogu\u0107ava i vrlo u\u010dinkovito regenerativno rabljenje energije. Elektri\u010dni pogon smanjuje emisiju CO2 i kori\u0161tenje neobnovljivih izvora energije.<\/p>\n\n\n\n
U novom mileniju europski proizvo\u0111a\u010di automobila i dalje uporno inzistiraju na motorima s unutarnjim izgaranjem. Sukladno stanju tehnike i proizvodnim interesima europskih proizvo\u0111a\u010da, EU sustavno inzistira na postupno sve stro\u017eim ograni\u010denjima \u0161tetnih plinova iz automobila (Euro 1, pa zatim Euro 2, slijedi Euro 3, Euro 4, Euro 5 i sada aktualan Euro 6). Dizel motor je termodinami\u010dki bolji od benzinskog motora, ali ispu\u0161ni plinovi dizel motora su veliki nedostatak. U jednom \u010dasu veliki proizvo\u0111a\u010di automobila, koji su poku\u0161ali prikazati bolje ekolo\u0161ke emisije iz motora s unutarnjim izgaranjem bili su drasti\u010dno i ka\u017enjeni.<\/p>\n\n\n\n
Zanemarivanje prednosti elektri\u010dnog pogona automobila uzrokovalo je drasti\u010dno zaostajanje europskih proizvo\u0111a\u010da. Glavni problem je \u0161to u Europi trenutno nema industrijske proizvodnje baterija za pogon elektri\u010dnih automobila. Francuski ministar energetike je pozvao sve proizvo\u0111a\u010de baterija i automobila da se udru\u017ee u Konzorcij s ciljem zadovoljavanja sve ve\u0107e potra\u017enje za elektri\u010dnim automobilima. 2018. godine njema\u010dka vlada je izdvojila \u010dak milijardu eura za poticanje proizvodnje baterija.<\/p>\n\n\n\n
Nema razvoja bez sirovina<\/p>\n\n\n\n
U sljede\u0107im godinama i desetlje\u0107ima procjenjuje se da \u0107e biti sve ve\u0107a potra\u017enja, a time i sve ve\u0107a proizvodnja elektri\u010dnih automobila. Njema\u010dki \u00d6ko-Institut procjenjuje da \u0107e se potra\u017enja za osobnim automobilima enormno pove\u0107avati. Istovremeno \u0107e se bitno mijenjati struktura osobnih automobila. \u0160irom svijeta 2015. godine proizvedeno je 66 milijuna osobnih automobila uglavnom s konvencionalnim motorima (ICE). Do 2030. godine o\u010dekuje se dvostruko pove\u0107anje potra\u017enje, ali proizvodnja osobnih automobila s konvencionalnim pogonom gotovo se ne\u0107e pove\u0107avati.<\/p>\n\n\n\n
Istovremeno se procjenjuje da \u0107e se dogoditi ubrzani razvitak baterijski (BEV) te hibridno (HEV) pogonjenih vozila. Automobili s elektromotornim pogonom su budu\u0107nost, bez obzira imaju li samo velike baterije (BEV) ili manje baterije, ali i motor s unutarnjim izgaranjem (HEV). Procjenjuje se da se iza 2050. ICE (automobili s unutarnjim izgaranjem) vi\u0161e ne\u0107e proizvoditi (EU-Recycling 05\/2018, S.Thiel). Tada se o\u010dekuje proizvodnja 160 milijuna cestovnih vozila, a od toga:<\/p>\n\n\n\n
-oko tre\u0107ina hibrida (HEV),
-oko \u010detvrtina plugnih hibrida (PHEV),
-oko \u010detvrtina elektri\u010dnih (BEV),
-malo vi\u0161e od deset posto cestovnih vozila na gorive \u0107elije (FCEV \u2013 Fuel Cell Electric Vechile).<\/p>\n\n\n\n
Procjenjuje se da \u0107e u 2050. godini udio bicikala (s dodatnim elektri\u010dnim pogonom) biti 30 posto, a oko 10 posto elektri\u010dnih motocikala s dva odnosno tri kota\u010da.<\/p>\n\n\n\n
Uglavnom, prema svjetskom scenariju D-2 (utemeljenom na potrebi za\u0161tite klime) sljede\u0107ih trideset godina se o\u010dekuje sustavno pove\u0107avanje potra\u017enje za elektri\u010dnim cestovnim vozilima. Va\u017eno je naglasiti da \u0107e to uzrokovati drasti\u010dno pove\u0107anje potra\u017enje za sirovinama. Konkretno, od 2015. do 2050. godine pet puta \u0107e se pove\u0107ati potra\u017enja za litijem i to s 150.000 tona na oko 500.000 tona godi\u0161nje. To se prvenstveno odnosi na potrebu pove\u0107anja proizvodnje osobnih vozila. Ne treba zanemariti ni mogu\u0107nosti razvoja baterija na minerale (keramika, staklo), ali za sada pove\u0107anje broja elektri\u010dnih automobila zna\u010di i pove\u0107anje potra\u017enje za litijem.<\/p>\n\n\n\n
Suvremeni osobni potpuno elektri\u010dni automobili ve\u0107 (2018.) imaju mogu\u0107nost prijelaza 400 km. Sve je ve\u0107a ponuda i za gospodarskim vozilima na elektri\u010dni pogon. To zna\u010di s jedne strane pove\u0107anje potra\u017enje za litijem, a s druge strane potrebu gospodarenja islu\u017eenim (iskori\u0161tenim) pogonskim baterijama s litijem (litij-ionske, litij-\u017eeljezne baterije tj. LCF \u2013 Litthium\u2013Iron-Battery). Do sada je recikliranje litija bilo zanemareno, ali pove\u0107ana potra\u017enja otvara nove mogu\u0107nosti za materijalne oporabe litija. Stru\u010dnjaci procjenjuju da \u0107e se do 2030. godine recikliranjem baterija osigurati oko 10 posto potrebne koli\u010dine litija. Do 2040. se o\u010dekuje pove\u0107anje recikliranja na 40 posto. Recikliranje ne mo\u017ee rije\u0161iti problem opskrbe sirovinama, ali mo\u017ee djelomi\u010dno smanjiti pove\u0107anje potra\u017enje za prirodnim sirovinama.<\/p>\n\n\n\n
Pove\u0107anje proizvodnje baterija uzrokovat \u0107e drasti\u010dno pove\u0107anje potra\u017enje ne samo za litijem ve\u0107 i za: kobaltom, niklom i grafitom. Stoga je nu\u017eno dugoro\u010dno procijeniti svjetske rezerve i u\u010dinke recikliranja i obnove baterija. Procijenjene svjetske rezerve litija su oko 14 milijuna tona (2016.). Ako uklju\u010dimo pove\u0107ano recikliranje, svjetskog resursa litija je 46,9 milijuna tona, te do 2050. ne bi trebalo biti problema.<\/p>\n\n\n\n
Do 2030. o\u010dekuje se pove\u0107anje potra\u017enje za kobaltom od 260.000 tona, a do 2050. na vi\u0161e od 800.000 tona. Kobalt je, pored litija, nu\u017ean za proizvodnju NMC baterija odnosno LINIMNCo (Lithium Nickel Manganese Cobalt Oxid) kao i NCA \u2013 Lithium Nickel Cobalt Aluminium Oxid baterija. Do 2030. godine o\u010dekuje se obnova litij-ionskih baterija od oko 10 posto, a do 2050. na oko 40 posto. Svjetske rezerve kobalta procijenjene su na 120 milijuna tona te se tako\u0111er do 2050. ne o\u010dekuje problem iscrpljivanja pri\u010duva kobalta.<\/p>\n\n\n\n
Nikal se tako\u0111er nalazi u NCA baterijama. Nikal je potreban za proizvodnju NMC baterija u omjeru 6 dijelova nikla, 2 dijela mangana i 2 dijela kobalta. Pokazalo se da se u baterijama kobalt mo\u017ee zamijeniti niklom. 2030. godine se o\u010dekuje potro\u0161nja nikla od 830.000 tona, do 2050. potro\u0161nja \u0107e se pove\u0107ati na oko 2,6 milijuna tona. Svjetske rezerve nikla su procijenjene na 130 milijuna tona. Uva\u017eavaju\u0107i ponovnu uporabu baterija i recikliranje nikla, do 2050. godine ne o\u010dekuje se iscrpljivanje rezervi nikla.<\/p>\n\n\n\n
Potra\u017enja za grafitom, koji je tako\u0111er nu\u017ean u proizvodnji baterija, treba se do 2030. godine pove\u0107ati na 1,6 milijuna tona te na 5 milijuna tona u 2050. Svjetske pri\u010duve grafita procijenjene su na oko 250 milijuna tona, a uz obnovu i recikliranje svjetski resurs grafita procjenjuje se na \u010dak 800 milijuna tona. Prirodni grafit mogu\u0107e je zamijeniti sintetskim tj. umjetno proizvedenim grafitom. Stoga je Studija \u00d6ko-Instituta ukazala da za ubrzani razvoj elektri\u010dnih automobila grafit ne\u0107e biti ograni\u010davaju\u0107i element.<\/p>\n\n\n\n
Ubrzana proizvodnja elektri\u010dnih automobila neprijeporno \u0107e uzrokovati zna\u010dajno pove\u0107anje litija, nikla, mangana, kobalta i grafita. Poznate svjetske prirodne zalihe tih vrijednih elemenata su ograni\u010dene, ali do 2050. godine biti \u0107e dostatne. Me\u0111utim, zalihe sirovina nu\u017enih za proizvodnju baterija nisu u svijetu jednako raspore\u0111ene. Primjerice, najve\u0107e svjetske pri\u010duve litij-karbonata i litij-oksida nalazimo u dvije dr\u017eave (\u010cile, Kina). U posljednje vrijeme se najavljuje da se u Srbiji (Loznica) nalazi 10 posto svjetskih pri\u010duva litija (jadarita tj. natrij-litij-bor silikata). Zato pove\u0107ana potra\u017enja za sirovinama potrebitih za proizvodnju baterija mo\u017ee uzrokovati geopoliti\u010dke napetosti.<\/p>\n\n\n\n
U cilju smanjenja ovisnosti o klju\u010dnim sirovinama, istra\u017euju se i nove vrste baterija. Na stru\u010dnom skupu \u201eRecycling-und Rohstoffkonferenz\u201c odr\u017eanom 2018. godine u Berlinu su analizirane i mogu\u0107nosti proizvodnje baterije iz takozvanih \u201enekriti\u010dkih\u201c elemenata (natrija, magnezija kao i cinka, kalcija i aluminija).<\/p>\n\n\n\n
Elektri\u010dni automobili su ili nisu prijateljski za okoli\u0161?<\/p>\n\n\n\n
Srce elektri\u010dnog pogona je baterija odnosno skladi\u0161te energije. Rezervoar benzina, dizela ili plina je malih dimenzija, brzo se mo\u017ee napuniti, a vijek trajanja je koliko i ostalih dijelova automobila. S druge strane, pogonska baterija je velikih dimenzija, te\u0161ka i dulje vrijeme se puni. Elektri\u010dni automobili se kre\u0107u gotovo be\u0161umno i bez emisije \u0161tetnih plinova. To su velike prednosti za promet u urbanim sredinama, ali potrebno je analizirati cjeloviti \u017eivotni ciklus od proizvodnje sirovina, same proizvodnje, pogona do gospodarenja otpadnim automobilom (LCA odnosno A\u017dC -Analiza \u017eivotnog ciklusa). Svaki korisnik elektri\u010dnog vozila zna da se tijekom kori\u0161tenja vrlo brzo gubi kapacitet litij ionskih baterija. Kod kupovine rabljenog vozila, osim cijene, klju\u010dni \u010dimbenik je starost odnosno islu\u017eenost baterije. Ve\u0107ina kupaca polazi od uvjerenja da je elektri\u010dni automobil prijatelj za okoli\u0161. To nije potpuno to\u010dno, a u nastavku se ukazuje na bitna ekolo\u0161ka optere\u0107enja elektri\u010dnog automobila.<\/p>\n\n\n\n
a) Pridobivanje sirovina i elektri\u010dni automobil<\/p>\n\n\n\n
Za cjelovitu ekolo\u0161ku analizu smanjenje kapaciteta baterije je va\u017ena, ali ne i najva\u017enija to\u010dka. Nu\u017eno je po\u010deti s analizom utjecaja na okoli\u0161, analizom uvjeta pridobivanja sirovina potrebitih za proizvodnju elektri\u010dnih automobila i posebno za proizvodnju baterija. Prethodno je detaljno obja\u0161njeno da do 2050. godine ne bi trebalo biti problema s osiguranjem klju\u010dnih sirovina za proizvodnju baterija. Me\u0111utim, \u010desto se zanemaruje velik utjecaj na okoli\u0161 tijekom proizvodnje sirovina. Iskop ruda\u010da potrebnih za proizvodnju sirovina, prvenstveno u nerazvijenim zemljama, ostavlja veliku koli\u010dinu jalovine (brda otpada). Pored toga, kod pridobivanja kobalta ogromna su optere\u0107enja okoli\u0161a te\u0161kim metalima, a kod proizvodnje litija naro\u010dite su ugroze voda. Zato analiza ekolo\u0161ke prihvatljivosti za okoli\u0161 svakako treba uklju\u010diti optere\u0107enja okoli\u0161a tijekom pridobivanja litija i kobalta. U svakom slu\u010daju, kori\u0161tenje elektri\u010dnog vozila je povezano sa zna\u010dajnim ugrozama okoli\u0161a i osobito zdravlja tijekom proizvodnje sirovina (odnosno recikliranja islu\u017eenih baterija).<\/p>\n\n\n\n
b) Elektroenergetska bilanca i elektri\u010dni automobili<\/p>\n\n\n\n
\u0160vedski Institut za istra\u017eivanje okoli\u0161a 2017. godine je Studijom (koju naru\u010dio Berliner Thinktanks Agora Verkehrswende) ukazao da za proizvodnju litij-ionskih baterija treba i mnogo elektri\u010dne energije. San o mobilnosti elektri\u010dnim vozilima bez \u0161tetnih emisija je razbijena. U Europi, usprkos svim preporukama za kori\u0161tenje obnovljivih izvora, jo\u0161 uvijek se veliki dio elektri\u010dne energije proizvodi u elektranama koje su \u0161tetne za okoli\u0161. Elektri\u010dni automobili zapravo samo trenutno smanjuju \u0161tetne emisije plinova u naseljima gdje je najgu\u0161\u0107i cestovni promet. Dieter Teufel, voditelj njema\u010dkog Instituta za okoli\u0161 i procjene razvitka iz Heidelberga, je izjavio:<\/p>\n\n\n\n
\u201eElektri\u010dni automobili su pribli\u017eno jednako \u0161tetni kao dizelski automobili\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Tablica 1.: Udio obnovljivih izvora energije u zemljama EU:<\/p>\n\n\n\n
Austrija \u2026\u202632,6%
Hrvatska \u2026\u2026..27,3%
Slovenija \u2026\u2026..21,5%
Njema\u010dka \u2026\u2026.15,5%
EU \u2013 prosjek \u202617,5%<\/p>\n\n\n\n
Njema\u010dka je jedna od vode\u0107ih zemalja po izgradnji elektrana na obnovljive izvore energije, ali se jo\u0161 uvijek, prema udjelu obnovljivih izvora energije nalazi ispod prosjeka EU. U Njema\u010dkoj se jo\u0161 uvijek vrlo veliki dio (30 posto) elektri\u010dne energije proizvodi izgaranjem ugljena. Pro\u0161le godine u Njema\u010dkoj javno se \u010desto otvaralo pitanje koliko je elektri\u010dni automobil prijateljski za okoli\u0161. Naime, elektri\u010dna energija nu\u017ena je ne samo za pogon elektri\u010dnih cestovnih vozila ve\u0107 naro\u010dito i za proizvodnju baterija. Proizlazi da u Njema\u010dkoj vi\u0161e od tre\u0107ine elektri\u010dne energije dolazi iz izvora \u0161tetnih za okoli\u0161. Ekolo\u0161ku bilancu elektri\u010dnog cestovnog prometala obvezno treba analizirati i pitanjem \u201eOdakle dolazi struja?\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Kod analize elektroenergetskog sustava nije va\u017ena samo instalirana snaga elektrana ve\u0107 osobito raspolo\u017eivost svakog pojedinog izvora. Golem je problem za svaki elektroenergetski sustav sve ve\u0107i udio obnovljivih izvora elektri\u010dne energije. Sada\u0161nja organizacija i razvoj elektroenergetskog sustava ne mo\u017ee biti temeljena na obnovljivim izvorima energije. Sun\u010dane elektrane proizvode struju samo danju, a vjetroelektrane povremeno i to samo kad ima vjetra. U Njema\u010dkoj, ali ne samo u Njema\u010dkoj, razliku izme\u0111u potro\u0161nje i povremenih izvora obnovljive energije kompenziraju naro\u010dito nuklearne elektrane i termoelektrane. Iz tog razloga ve\u0107 dogovoreni plan zaustavljanja velikih nuklearnih elektrana morao je biti odgo\u0111en \u010dak i do 2030. godine. Nuklearke ne emitiraju stakleni\u010dke plinove i one su \u201eneutralne za klimu\u201c, ali neprijeporno su rizi\u010dne za okoli\u0161. U zemljama u kojima je velik udio hidroelektrana situacija je povoljnija, ali uvijek je barem dio proizvodnje elektri\u010dne energije vezan uz ugrozu okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n
Elektroenergetski sustav Europe je izravno povezan. Tako primjerice u jednom \u010dasu je Njema\u010dka prisiljena uvoziti elektri\u010dnu energiju iz Austrije, a ve\u0107 sljede\u0107eg dana iz Njema\u010dke se u europske zemlje izvozi velika koli\u010dina struje. Izravna razmjena elektri\u010dne energije omogu\u0107ava stabilnost i komercijalizaciju opskrbe elektri\u010dnom energijom. U nekim danima proizvo\u0111a\u010di elektri\u010dne energije \u010dak pla\u0107aju za preuzimanje njihove struje? Njema\u010dka je 2016. godine izvezla \u010dak 52 milijuna MWh elektri\u010dne energije. To je, primjerice, koli\u010dina koju godi\u0161nje proizvede pet srednje velikih nuklearnih elektrana.<\/p>\n\n\n\n
Javne diskusije u Njema\u010dkoj su pokazale da je u cilju smanjenja potrebe izvoza i uvoza elektri\u010dne energije potrebno druga\u010dije osmisliti elektroenergetski sustav. Zeleni inzistiraju na gradnji novih elektrana na obnovljive izvore i kori\u0161tenju elektri\u010dnih vozila, a s druge strane o cijeni i sigurnosti dobave elektri\u010dne energije ovisi gospodarstvo. U cilju smanjivanja emisije CO2 poti\u010de se razvoj obnovljivih izvora energije i proizvodnja elektri\u010dnih automobila. To uzrokuje velike i sve ve\u0107e probleme u elektroenergetskom sustavu. Jedno mogu\u0107e rje\u0161enje: \u201ekako nahraniti vuka, a o\u010duvati ovce na broju\u201c, objavili su bavarski mediji u o\u017eujku 2018. godine. Konkretno u gradi\u0107u Wendelstein, u blizini N\u00fcrnberga, izgra\u0111eno je skladi\u0161te elektri\u010dne energije s vi\u0161e od 80 islu\u017eenih litij-ionskih baterija tvrtke Audi. Skladi\u0161te prihva\u0107a trenutne vi\u0161kove elektri\u010dne energije i zatim prema potrebi struju vra\u0107a u elektroenergetski sustav.<\/p>\n\n\n\n
c) Gospodarenje otpadom i elektri\u010dni pogon<\/p>\n\n\n\n
Cjelovita analiza \u017eivotnog vijeka obvezno uklju\u010duje i gospodarenje otpadnim elektri\u010dnim automobilima. Sredi\u0161nji problem je gospodarenje islu\u017eenim baterijama. U osnovi, postoje dvije mogu\u0107nosti iskori\u0161tavanja: ponovna uporaba i recikliranje. Razumljivo, optimalno je koristi istovremeno obje mogu\u0107nosti i ponovnu uporabu i recikliranje. Prethodno je ve\u0107 ukazano da se islu\u017eene baterije e-automobila mogu ponovo iskoristiti kao akumulatori vi\u0161kova elektri\u010dne energije.<\/p>\n\n\n\n
Baterije nakon nekog vremena izgube kapacitet potreban za pogon automobila, ali imaju mogu\u0107nost jo\u0161 deset godina koristiti se za skladi\u0161tenje trenutnih vi\u0161kova elektri\u010dne energije. Na taj na\u010din iskori\u0161tene baterije za pogon automobila postaju \u201enovi izvor\u201c. Takvo kori\u0161tenje baterija \u201e2nd-Life\u201c odnosno \u201e2nd-Use\u201c usko povezuje tvrtke koje proizvode automobile s tvrtkama iz energetskog podru\u010dja. Daimler je s vi\u0161e partnera ve\u0107 2016. godine u Baden-W\u00fcurtenbergu (L\u00fcnen) izgradio najve\u0107e skladi\u0161te sa \u010dak 1000 iskori\u0161tenih baterijskih sustava Elektro-Smarta. Takvo skladi\u0161te mo\u017ee preuzeti i do 13 MW elektri\u010dne snage.<\/p>\n\n\n\n
Takva skladi\u0161ta su samo \u201ekap u moru\u201c, ali su vrijedan po\u010detak u pove\u0107anju obnovljivih izvora i smanjenju emisije stakleni\u010dkih plinova. Izgradnja novih elektrana na obnovljive izvore, kao \u0161to su vjetar i Sunce, name\u0107e potrebu razvitka tehnologije skladi\u0161tenja elektri\u010dne energije. Sve je vi\u0161e primjerice trgova\u010dkih centara koji izravno ovise od opskrbe elektri\u010dne energije, ali koji svakoga dana to\u010dno u odre\u0111eno vrijeme optere\u0107uju elektroenergetski sustav. S druge strane, obnovljivi izvori energije proizvode elektri\u010dnu energiju neovisno od radnog vremena trgova\u010dkih centara. Skladi\u0161ta struje upravo su idealna akumulacija za kompenzaciju nesklada izme\u0111u potro\u0161nje i proizvodnje. Istovremeno se rje\u0161ava i problem ponovne upotrebe iskori\u0161tenih auto baterija. Gradona\u010delnik Wendelsteina je kod otvaranja skladi\u0161ta naglasio da treba osigurati lokalnu kompenzaciju vr\u0161ne potro\u0161nje energije, i to prvenstveno za potrebe malog gospodarstva. Nastavno, o\u010dekuje se i izgradnja velikih skladi\u0161ta elektri\u010dne energije na razini regija. Procjenjuje se da \u0107e do 2030. na razini Njema\u010dke biti mogu\u0107e izgraditi velika nacionalna skladi\u0161ta (akumulatore) elektri\u010dne energije.<\/p>\n\n\n\n
Velika skladi\u0161ta elektri\u010dne energije izravno \u0107e omogu\u0107iti smanjenje proizvodnje iz njema\u010dkih termoelektrana na ugljen, koje su osobito \u0161tetne za okoli\u0161. Na taj na\u010din elektroenergetski sustav<\/p>\n\n\n\n
bit \u0107e povoljniji za okoli\u0161, a time i elektri\u010dni pogon primjereniji za o\u010duvanje klime. Razvitak tehnike proizvodnje baterija je bio klju\u010dni \u010dimbenik renesanse elektri\u010dnih cestovnih prometala. Daimler je najavio (2018.) razvitak baterije, koja \u0107e imati dvostruko ve\u0107u mogu\u0107nost skladi\u0161tenja elektri\u010dne energije bez pove\u0107anja kori\u0161tenja sirovina.<\/p>\n\n\n\n
d) Proizvodnja elektri\u010dnih automobila u Europi<\/p>\n\n\n\n
Europa je zakasnila s razvojem elektri\u010dnog automobila. U posljednje vrijeme pokrenute su aktivnosti koje trebaju omogu\u0107iti gradnju velikih industrijskih tvornica za proizvodnju baterija. Krajem 2018. godine francuski ministar energetike Francois de Rugy javno poziva na ustroj europskog konzorcija proizvo\u0111a\u010da baterija i proizvo\u0111a\u010da automobila s ciljem organiziranja ve\u0107e proizvodnje baterija. Europski proizvo\u0111a\u010di automobila, isklju\u010divo zbog nedovoljnih kapaciteta proizvodnje baterije ne mogu konkurirati ameri\u010dkim i azijskim proizvo\u0111a\u010dima. Zbog toga je njema\u010dka vlada izdvojila \u010dak milijardu eura za poticaj ve\u0107e proizvodnje baterijskih \u0107elija. Pored toga, za milijunsku proizvodnju baterija nu\u017eno je osigurati sirovine, posebice litija. Europa je vrlo siroma\u0161na sirovinama, a ponovna uporaba i recikliranje islu\u017eenih baterija je va\u017ean prioritet.<\/p>\n\n\n\n
U svibnju 2018. godine objavljena je vijest da je Nissan u gradi\u0107u Namie osnovao Jointe Venture korporaciju 4R Energy, koja raspola\u017ee tehnologijom za utvr\u0111ivanje odre\u0111ivanja snage kori\u0161tenih litij-jonskih baterija. To je vrlo zna\u010dajno u istra\u017eivanju centra za obnovu baterija iz elektri\u010dnih cestovnih prometala. U centru svi vlasnici Nissan elektri\u010dnih automobila mogu stare baterije zamijeniti industrijski obnovljenom pogonskom baterijom visokog napona.<\/p>\n\n\n\n
Recikliranje sigurno ne mo\u017ee osigurati dugoro\u010dno sigurnu dobavu sirovina za veliku proizvodnju kriti\u010dkih sirovina, ali recikliranje svakako mo\u017ee tek u odre\u0111enoj mjeri smanjiti ovisnost od uvoza sirovina.<\/p>\n\n\n\n
Zaklju\u010dno \u2013 budu\u0107nost elektri\u010dnog automobila i RH<\/p>\n\n\n\n
Energija je neuni\u0161tiva i samo se pretvara iz jednog u drugi oblik (npr. toplinska, kemijska, mehani\u010dka). Elektri\u010dna energija sadr\u017ei najvi\u0161e eksergije, a najmanje anergije. Pojednostavljeno, elektri\u010dna energija je najvrjedniji oblik energije, jer mo\u017ee ispuniti gotovo sve ljudske energetske potrebe. Elektri\u010dna energija, zahvaljuju\u0107i Tesli, se jednostavno prenosi i na velike udaljenosti, a nedostatak elektri\u010dne energije je izuzetno mala mogu\u0107nost skladi\u0161tenja.<\/p>\n\n\n\n
Automobili pogonjeni motorima s unutarnjim izgaranjem ljudima jam\u010de mobilnost, ali naro\u010dito u urbanim sredinama najvi\u0161e one\u010di\u0161\u0107uju zrak. U novom mileniju razvijene su litij-ionske baterije velikog kapaciteta, pa dolazi do stalnog pove\u0107anja proizvodnje elektri\u010dnih automobila. Pove\u0107anje broja elektri\u010dnih automobila zahtijeva rje\u0161avanje i nekih novih problema. Trenutno u RH je to primjerice potreba izgradnja infrastrukture niza punionica. Naime, svaki kupac elektri\u010dnog automobila prvo po\u010dinje tra\u017eiti lokacije punionica. U RH se elektropunionice naj\u010de\u0161\u0107e gradilo kao mjeru promocije vlastite ekolo\u0161ke svijesti (gradovi, op\u0107ine, tvrtke). Me\u0111utim, takva pojedina\u010dna gradnja nije optimalan i cjeloviti sustav. Poseban problem je \u0161to se elektri\u010dno vozilo puni kroz du\u017ee vrijeme, a elektro punionice u naseljenim podru\u010djima dugotrajno zauzimaju i parkirali\u0161na mjesta. U Zagrebu su neodgovorni vlasnici koristili mjesto za punjenje kao besplatno parkirali\u0161te?<\/p>\n\n\n\n
Kada se cjelovito analizira ekolo\u0161ke u\u010dinke, pokazuje se da elektri\u010dni automobil tako\u0111er uzrokuje emisije \u0161tetne emisije za okoli\u0161. U naseljima smanjuje \u0161tetne emisije, me\u0111utim energiju potrebnu za pogon uzima iz elektroenergetskog sustava. U Njema\u010dkoj se tre\u0107ina elektri\u010dne energije proizvodi u termoelektrana na ugljen, a tako\u0111er se veliki udio proizvodi u nuklearnim elektranama. Proizlazi da su u Njema\u010dkoj elektri\u010dni automobili izravno povezani s pove\u0107anim emisijama CO2 i ugrozama zbrinjavanja radioaktivnog otpada.<\/p>\n\n\n\n
Tablica 2.: HEP grupa je 2017. godine raspolagala ukupno 15.599 GWh elektri\u010dne energije sa sljede\u0107om strukturom:<\/p>\n\n\n\n
Hidroelektrane \u2026\u2026 32%,
Termoelektrane \u2026\u2026. 23%,
NE Kr\u0161ko \u2026\u2026 19%,
Otkup iz OIE \u2026\u2026\u202612%,
Uvoz \u2026\u202614%<\/p>\n\n\n\n
Struktura proizvodnje elektri\u010dne energije u RH je najve\u0107im dijelom vezana uz hidroelektrane (32%). Zamjetan je udio termoelektrana (23%), a do sada nije bio veliki udio termoelektrana na ugljen. Zamjetan je udio NE Kr\u0161ko (19%). Zajedno udio termoelektrana i nuklearke je 42%, ali ostaje otvoreno pitanje kakvi su izvori uvezene koli\u010dine elektri\u010dne energije. \u010cinjenica je da je za sada samo 12% elektri\u010dne energije u ukupnoj godi\u0161njoj bilanci otkupljeno iz obnovljivih izvora energije (OIE). Proizlazi da najvi\u0161e 12% energije potrebne za pogon elektri\u010dnih autommbila u RH osiguravaju OIE!<\/p>\n\n\n\n
Kod analize prihvatljivosti za okoli\u0161 elektri\u010dnog automobila neprijeporno treba uzeti u obzir utjecaj na interes europske autoindustrije. \u010cinjenica je da su tvornice automobila u Europi zna\u010dajno zaostale u razvoju elektri\u010dnog pogona, ponekad se objavljuju \u010dlanci koji isti\u010du neke nedostatke elektri\u010dnog pogona, pa treba uvijek pa\u017eljivo analizirati svaki negativni komentar. \u010cinjenica je da je elektri\u010dni pogon cestovnih vozila novo optere\u0107enje elektroenergetskog sustava, a postavljaju se zahtjevi za dobavom nekih sirovina. S druge strane, goleme su prednosti elektri\u010dnog pogona, a on u javnosti ima sve ve\u0107u pozornost. Engleski princ se na vjen\u010danju provozao u elektro Jaguaru koji je preuredio ugledni hrvatski inovator i proizvo\u0111a\u010d najbr\u017eih elektri\u010dnih automobila, Mate Rimac. Na nedavno odr\u017eanom Me\u0111unarodnom sajmu automobila u Genevi (7. \u2013 17. o\u017eujak 2019.) sredi\u0161nje promotivne poruke bile su: \u201eVi\u0161e u\u017eitka \u2013 manje CO2\u201c i \u201eElektri\u010dno doba je po\u010delo\u201c. Sasvim sigurno, elektri\u010dni automobil je budu\u0107nost, za RH je najva\u017enije da se na vrijeme i cjelovito pripremi, a ne samo poti\u010de nabavu novih elektri\u010dnih auta.<\/p>\n\n\n\n
Tehnoeko.com.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nalazimo li se pred erom elektri\u010dnih automobila? Mediji eufori\u010dno najavljuju da \u0107e do 2025. godine prometovati samo elektri\u010dna cestovna vozila. Me\u0111utim jesu li elektri\u010dni automobili toliko prijateljski za okoli\u0161? Motori s unutarnjim izgaranjem nude neusporedivo ve\u0107u autonomnost vozilima, ali pogonjena su neobnovljivim izvorima energije i u urbanim sredinama glavni su uzro\u010dnik one\u010di\u0161\u0107enja atmosfere. Europska industrija […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":422,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[11],"tags":[],"yoast_head":"\r\n