Znanstvenici su otkrili materijal za solarne \u0107elije koji je mnogo \u010dvr\u0161\u0107i od trenuta\u010dno kori\u0161tenih te vrlo u\u010dinkovit u proizvodnji elektri\u010dne energije, bez obzira na temperaturu.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107ina solarnih \u0107elija koje se danas koriste na bazi su silikona, no njihova je u\u010dinkovitost ograni\u010dena. Ta \u010dinjenica dovoljan je razlog zbog kojeg znanstvenici tragaju za novim materijalima kako bi pobolj\u0161ali u\u010dinkovitost solarnih \u0107elija. \u010cini se da su uspjeli i prona\u0107i jedan takav materijal, ili bolje re\u010deno, dobitnu kombinaciju materijala u obliku spoja feroelektri\u010dnih i paraelektri\u010dnih materijala.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici sa sveu\u010dili\u0161ta Martin Luther (MLU) u Halle-Wittenbergu otkrili su da mogu pove\u0107ati u\u010dinkovitost feroelektri\u010dnih materijala kombiniraju\u0107i ih s jo\u0161 dva paraelektri\u010dna materijala.<\/p>\n\n\n\n
Feroelektri\u010dan zna\u010di da materijal ima prostorno odvojene pozitivne i negativne naboje. Odvajanje naboja dovodi do asimetri\u010dne strukture koja omogu\u0107ava proizvodnju elektri\u010dne energije iz svjetlosti, obja\u0161njava fizi\u010dar dr. Akash Bhatnagar.<\/p>\n\n\n\n
Za razliku od silikona, feroelektri\u010dni ne trebaju pozitivno i negativno dopirane slojeve da bi stvorili fotovoltni u\u010dinak. To zna\u010di i jednostavniju proizvodnju samih solarnih panela.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, materijal koji je izazvao zanimanje znanstvenika, barijev titanat, zapravo ne upija toliko sun\u010deve svjetlosti, pa posljedi\u010dno i ne stvara veliku koli\u010dinu elektri\u010dne energije. No najnovije istra\u017eivanje pokazalo je da se kombiniranjem ekstremno tankih slojeva barijeva titanata s paraelektri\u010dnim materijalima, stroncij titanatom i kalcij titanatom, uvelike pove\u0107ava koli\u010dine proizvedene energije.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017eno je ovdje da se feroelektri\u010dni materijal sla\u017ee u sendvi\u010d s paraelektri\u010dnim materijalom. Iako potonji nema odvojene naboje, on mo\u017ee postati fotoelektri\u010dan pod odre\u0111enim uvjetima, primjerice na niskim temperaturama ili kad je njegova kemijska struktura neznatno modificirana, poja\u0161njava Bhatnagar.<\/p>\n\n\n\n
Umetnuli smo barijev titanat izme\u0111u stroncijeva i kalcijeva titanata. To smo postigli isparavanjem kristala pomo\u0107u sna\u017enog lasera i njihovim ponovnim nano\u0161enjem na podloge nosa\u010da. Tako smo stvorili materijal od 500 slojeva debljine 200 nanometara, ka\u017ee Yaseul Yun s MLU-a, autor studije.<\/p>\n\n\n\n
Provode\u0107i fotoelektri\u010dna mjerenja, taj novi materijal ozra\u010den je laserskim svjetlom, a rezultat je zapanjio i same znanstvenike. U usporedbi s \u010distim barijevim titanatom sli\u010dne debljine, tok struje u novom kompozitu bio je i do 1000 puta ja\u010di.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111udjelovanje tih slojeva dovelo je, \u010dini se, do mnogo ve\u0107e permitivnosti. Drugim rije\u010dima, elektroni se mogu kretati mnogo lak\u0161e zbog njihove uzbu\u0111enosti pokrenute utjecajem fotona, poja\u0161njava Bhatnagar.<\/p>\n\n\n\n
Mjerenja su pokazala i da je taj efekt vrlo robustan te da ostaje gotovo konstantan i tijekom perioda od \u0161est mjeseci.<\/p>\n\n\n\n
Biti \u0107e potrebno jo\u0161 istra\u017eivanja kako bi se otkrilo \u0161to to\u010dno izaziva tako u\u010dinkovit fotoelektri\u010dni u\u010dinak, a Bhatnagar vjeruje da njihov koncept ima i tr\u017ei\u0161nu budu\u0107nost te mogu\u0107u aplikaciju u solarnim panelima.<\/p>\n\n\n\n
Ta slojevita struktura pokazuje ve\u0107u proizvodnju energije na svim temperaturama za razliku od \u010distih feroelektri\u010dnih materijala. Kristali su tako\u0111er znatno izdr\u017eljiviji i ne zahtijevaju posebno pakiranje, ka\u017ee Bhatnagar.<\/p>\n\n\n\n
Eko OTPOR<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Znanstvenici su otkrili materijal za solarne \u0107elije koji je mnogo \u010dvr\u0161\u0107i od trenuta\u010dno kori\u0161tenih te vrlo u\u010dinkovit u proizvodnji elektri\u010dne energije, bez obzira na temperaturu. Ve\u0107ina solarnih \u0107elija koje se danas koriste na bazi su silikona, no njihova je u\u010dinkovitost ograni\u010dena. Ta \u010dinjenica dovoljan je razlog zbog kojeg znanstvenici tragaju za novim materijalima kako bi […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":693,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[9,10],"tags":[],"yoast_head":"\r\n