Znanstvenici su plasti\u010dne boce pretvorili u aromu vanilije koriste\u0107i genetski modificirane bakterije, prvi put kada je ta kemikalija proizvedena iz otpadne plastike.<\/p>\n\n\n\n
Pretvaranje plasti\u010dnih boca u unosnije materijale moglo bi u\u010diniti postupak recikliranja daleko atraktivnijim i efikasnijim. Trenutno plastika gubi oko 95% vrijednosti kao materijal nakon jedne upotrebe. Poticanje prikupljanja i upotrebe takvog otpada klju\u010dno je za rje\u0161avanje globalnog problema zaga\u0111enja plastikom.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eiva\u010di su ve\u0107 razvili mutirane enzime za razgradnju polietilen tereftalatnog polimera koji se koristi za boce s pi\u0107ima na njegove osnovne jedinice, tereftalnu kiselinu (TA). Znanstvenici su sada koristili gre\u0161ke za pretvaranje TA u vanilin.<\/p>\n\n\n\n
Vanilin se \u0161iroko koristi u prehrambenoj i kozmeti\u010dkoj industriji i va\u017ena je masovna kemikalija koja se koristi za proizvodnju lijekova, proizvoda za \u010di\u0161\u0107enje i herbicida. Globalna potra\u017enja raste i 2018. godine iznosila je 37.000 tona, \u0161to je daleko prema\u0161ilo ponudu prirodnih zrna vanilije. Oko 85% vanilina trenutno se sintetizira iz kemikalija dobivenih iz fosilnih goriva.<\/p>\n\n\n\n
Joanna Sadler sa Univerziteta u Edinburghu, koja je provela ovaj novi posao, rekla je da je ovo prvi primjer kori\u0161tenja biolo\u0161kog sistema za preradu plasti\u010dnog otpada u vrijednu industrijsku kemikaliju.<\/p>\n\n\n\n
To ima vrlo uzbudljive implikacije na kru\u017enu ekonomiju \u2013 dodala je.<\/p>\n\n\n\n
Stephen Wallace, tako\u0111er sa Univerziteta u Edinburghu, istakao je da njihov rad osporava percepciju plastike kao problemati\u010dnog otpada i umjesto toga pokazuje njenu upotrebu kao novog resursa ugljika od kojeg se mogu proizvoditi proizvodi visoke vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n
Oko milijun plasti\u010dnih boca proda se svake minute \u0161irom svijeta, a samo 14% se reciklira. Trenutno se \u010dak i one boce koje se recikliraju mogu pretvoriti samo u neprozirna vlakna za odje\u0107u ili tepihe.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje koristilo je in\u017eenjerski razvijene bakterije E coli za transformaciju TA u vanilin. Znanstvenici su zagrijavali mikrobnu juhu na 37 stepeni Celzijevih jedan dan, pod istim uvjetima kao i za kuhanje piva, rekao je Wallace. Ovo je pretvorilo 79% TA u vanilin.<\/p>\n\n\n\n
Idu\u0107e \u0161to \u0107e uraditi znanstvenici je da \u0107e dodatno prilagoditi bakterije kako bi dodatno pove\u0107ali stopu konverzije. Smatraju da to mogu u\u010diniti prili\u010dno brzo.<\/p>\n\n\n\n
Navode da se od TA se mogu proizvesti i drugi vrijedni molekuli, poput nekih koji se koriste u parfemima.<\/p>\n\n\n\n
Ellis Crawford, iz Kraljevskog kemijskog dru\u0161tva, rekao je kako je ovo zaista zanimljiva upotreba mikrobne nauke za pobolj\u0161anje odr\u017eivosti.<\/p>\n\n\n\n
Nedavno istra\u017eivanje pokazalo je da su boce druga naj\u010de\u0161\u0107a vrsta zaga\u0111enja plastikom u oceanima, nakon plasti\u010dnih vre\u0107ica.<\/p>\n\n\n\n
2018. godine nau\u010dnici su slu\u010dajno stvorili mutirani enzim koji razgra\u0111uje plasti\u010dne boce, a naknadni rad proizveo je super-enzim koji jo\u0161 br\u017ee jede plasti\u010dne boce.<\/p>\n\n\n\n